Trodnevni susret od 26. do 28. rujna na osobit je način s javnošću komunicirao u subotu 27. rujna, kada su publici radove nastale na toj likovnoj koloniji predstavili umjetnici: Viktorija Abramović, Niko Ančić, Vladimir Blažanović, Ana Marija Botteri Peruzović, Josip Botteri Dini, Vladimir Meglić i Hrvoje Marko Peruzović.
Dobro došli kući! – prva je riječ i pozdrav koju je Yvonne Tesch, direktorica Falkensteiner Hotel i Spa Iadera, kao domaćin hotela kojim upravlja, uputila sedmero akademskih umjetnika koje je treću godinu zaredom na 'Art weekendu', u tom hotelu u Punta Skali pokraj Zadra, okupila Ksenija Abramović, direktorica galerije hrvatske sakralne umjetnosti Laudato Corde.
Trodnevni susret od 26. do 28. rujna na osobit je način s javnošću komunicirao u subotu 27. rujna, kada su publici radove nastale na toj likovnoj koloniji predstavili umjetnici: Viktorija Abramović, Niko Ančić, Vladimir Blažanović, Ana Marija Botteri Peruzović, Josip Botteri Dini, Vladimir Meglić i Hrvoje Marko Peruzović.
Neodvojivost od duhovnih korijena
Ti hrvatski umjetnici ujedinjuju dvoje: vrhunski su slikari, a privlače ih i sakralne teme, rekla je Abramović u pozdravnoj riječi, istaknuvši da je misija Galerije Laudato predstaviti modernu sakralnu umjetnost u njenim najvišim dometima. „Neki misle da sakralna umjetnost pripada prošlosti. Kako bi to bilo moguće, kad očitovanja duha privlače ljude i danas kao što su ih oduvijek privlačila, i kada se među njima nalaze i najvrsniji slikari? Oni to bez sumnje jesu“ rekla je Abramović i predstavila značajke svakog od sudionika kolonije: Botteri Dini je uspio spojiti vrline srednjovjekovne umjetnosti vitraja, njenu svjetlost i kršćansku mistiku, s prikazima hrvatske kulturne tradicije, i sve to predati umjetnosti 20. i 21. st. Ekspresionizam Blažanovića je snažan, s toplim i jarkim bojama. Botteri Peruzović otkriva nove putove stilizacije. Meglić je suvremenog senzibiliteta, no ne odriče se ozračja tradicije. Peruzović začuđuje i zadivljuje pristupom. Abramović ima impresionističku nježnost i ekspresionistički snažne poteze. „Svi ti slikari imaju i poseban osjećaj za pejzaž, prirodni i kulturni. I kada u djelima nema izrazitih kršćanskih simbola, osjeća se svetost mjesta. Čovjek je neodvojiv od svog okoliša, kao što je neodvojiv od svojih duhovnih korijena“ rekla je Abramović, izrazivši zadovoljstvo što na tim slikama svatko može bolje upoznati sebe, ali i onoga koji je ljude stvorio i u kojem su i sudionici te kolonije okupljeni.
Umjetnost kao vrhunski stil i Art tjedan
„Želimo poručiti da je Hrvatska puno više od mora i sunca. Vjerujem da možemo uspjeti u toj nakani“ poručila je Abramović. Podržala ju je i direktorica hotela Tesch. „Jako smo sretni i drago nam je zbog ovog događanja. To je zaista posebno. Kada gost pita što može očekivati kod nas, kažemo im: more, stil i spa wellness. Stil je važna emocija koju želimo pokazati gostima. Za nas, stil je kombiniran s umjetnošću i modom. U to želimo uključiti i hrvatsku zemlju. Često kažem da želimo ponuditi više od mora i sunca“ rekla je Tesch, istaknuvši da je umjetnost jako važna emocija koju žele širiti i približiti gostima. „U tom smjeru želimo ići, to želimo ponuditi gostima. Velike i impresivne slike nastale na koloniji imaju boje sunca, mora, ovoga mjesta, ljudskih umova. Veliko je da se slike tu stvaraju. Naš je plan postaviti i izložbu za goste, organizirati Art tjedan. Želimo biti prvi koji će to učiniti u Hrvatskoj. Jer smo prvi i po održavanju ovakvog Art weekenda“ rekla je Tesch, najavljujući koloniju i sljedeće godine. Pohvalila je rad njihove gošće u hotelu Claudie Heinscher, koja je pod mentorstvom Ana Marije Peruzović naslikala svoju prvu sliku u životu, krajolik ulje na platnu. „Sve je u emociji, kemiji i karakteru. Mogu samo reći odlično, hvala lipa“ zaključila je Tesch na hrvatskom jeziku.
Skrušenost i odricanje od taštine
Stanko Špoljarić, kustos Umjetničkog paviljona u Zagrebu, opisavši stvaralačke značajke svakog autora, rekao je da te umjetnike, koji su i vjernici, resi ljudskost, duhovnost i transcedencija. Njihovo je djelovanje opisao u svjetlu poruka iz Pavlovih poslanica Korinćanima i Filipljanima. Po uzoru na Hvalospjev ljubavi, Špoljarić je rekao, ako, dok stvara, umjetnik nema zanosa i predanja, umjetničko djelo neće nastati. Također, te umjetnike kao osobe resi skrušenost i odricanje od taštine. Svjesni su svojih kreativnih mogućnosti, ali i toga da im je talent, koji je bit svega, uzalud, ako ne ulažu napor, kao što je uzalud napor, ako nema talenta. „Predanje i darovani talent povezuje te samosvojne autore koji imaju naglašeni umjetnički pečat, stilsku istinu, njihovo umjetničko iskustvo je odraz nadahnuća i nadahnuće je odraz iskustva“ rekao je Špoljarić. U dijalogu umjetnika i slikovitom ambijentu nastaju poticajnost, žar, umjetnička potreba i ozbiljnost pristupa. „Radovi govore o naboju potrebe da se ideja osmisli i djelo dobije svoju vitalnost. Ti se umjetnici ne obraćaju samo oku, nego i duši onih koji promatraju ta djela. Te slike gledaju promatrača i navode ga da bude bolja osoba“ poručio je Špoljarić, potvrđujući misao kako pravo umjetničko djelo vlasniku uvijek daje više nego je on u njega uložio. Po stvaralaštvu sakralnih umjetnika, publika dobiva djelo koje, uz umjetnički doživljaj, pruža i nadu u drugačiji svijet.
Događaj je obogatio i nastup klape 'Bura' koja je izvela dalmatinske i domoljubne pjesme.
