Povodom 70. obljetnice Bleiburške tragedije, u organizaciji udruge Hrvatski domobran Zaprešić prikazan je Laudatov dokumentarni film „MAGNUM CRIMEN 1945.“ u ponedjeljak 19. listopada u kino dvorani Pučkog otvorenog učilišta. Uoči projekcije u galeriji Razvid Pučkog otvorenog učilišta otvorena je izložba Želimira Kužatka „Bleiburg i križni put - tragedija o kojoj se ne uči“.
Povodom 70. obljetnice Bleiburške tragedije, u organizaciji udruge Hrvatski domobran Zaprešić prikazan je Laudatov dokumentarni film „MAGNUM CRIMEN 1945.“ u ponedjeljak 19. listopada u kino dvorani Pučkog otvorenog učilišta. Uoči projekcije u galeriji Razvid Pučkog otvorenog učilišta otvorena je izložba Želimira Kužatka „Bleiburg i križni put - tragedija o kojoj se ne uči“.
Izložba „Bleiburg i križni put - tragedija o kojoj se ne uči“ bit će otvorena svaki dan od 8 do 19 sati, do subote 24. listopada.
Tema o kojoj se 70 godina šuti mora ući u školske programe kako bi se istina o ovim stravičnim zločinima konačno rasvijetlila i predočila mlađim naraštajima koji još uvijek uče lažnu nakaradnu povijest, objasnio je u kratkom izlaganju predsjednik udruge Hrvatski domobran Zaprešić, Ivan Vukelić.
Želimir Kužatko dobro poznaje Bleburšku tragediju jer je s obitelji i sam bio dio hrvatske izbjegličke kolone preko Slovenije prema Austriji. Tom se temom danas aktivno bavi kao počasni član Počasnog bleiburškog voda i Hrvatskog žrtvoslovnog društva HŽD, u svojstvu opunomoćenog povjerenika za Sloveniju i osobni izaslanik predsjednika dr. Zvonimira Šeparovića.
Središnja tema filma „MAGNUM CRIMEN 1945.“ je, do danas nesuđena, zapovjedna odgovornost za pokolj desetaka tisuća pripadnika Hrvatskih oružanih snaga, žena, djece i staraca na bleiburškom polju i križnim putevima nakon Drugog svjetskog rata 1945. godine.
Na području Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine gdje su provedena određena istraživanja, za sad je evidentirano preko 1.700 masovnih grobišta i stratišta, a tisuće neiskopanih, većinom hrvatskih kostiju, te šutnja o počiniteljima, uzrocima, činima i posljedicama su novi zločin nad njima.
„Pozdravljam odluke Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta čiji članovi barem simbolično upiru prstom na zločince čiji ideološki nasljednici i danas tvrde kako je hrvatske mučenike stigla nekakva ruka pravde“, poručila je okupljenima autorica filma Nada Prkačin uoči projekcije koja je i sama vidjela kosti u Hudoj jami u plastičnim kutijama i vrećama.
„I danas nam za vratom pušu vjetrovi komunizma. I ne daju mira ni nevinim kostima ni nama“, primijetila je scenaristica i redateljica Prkačin zaključujući: „Molim vas, iscijedite i posljednje atome snage iz sebe da nam Hrvatska bude onakva o kakvoj smo sanjali 1991. Nemojte nikad o nje odustati ma koliko bilo teško!“
