Dokumentarni film „Magnum crimen 1945.“ u produkciji Laudato televizije, scenaristice i redateljice filma Nade Prkačin i producentice Ksenije Abramović, prikazan je 22. kolovoza u Lanišću u Istri, spomen mjestu mučeničke smrti blaženoga Miroslava Bulešića, povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, koji se obilježava 23. kolovoza ove godine.
Prigodni program održan je u župnoj crkvi Sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile mučenika u Lanišću. Misu je predvodio župnik i dekan buzetskog dekanata vlč. Dalibor Pilekić uz asisteniciju istarskih svećenika.
Prikazivanje filma organizirao je predsjednik Udruge Lanišće i predsjednik ogranka Matice Hrvatske u Lanišću dr. med. Vladimir Žmak uz prigodni program pod motom „Za dom Mira i Oprosta“.
Program je započeo svetom misom za istarske žrtve svih totalitarnih režima u laniškoj župnoj crkvi, nakon koje su u sklopu prigodnog programa Ivan Šverko i Josip Blažanin održali harmonikaški koncert klasične glazbe.
Prije same projekcije filma profesor Josip Jurčević održao je predavanje pod nazivom „Potreba suočavanja sa zločinima komunističkog totalitarizma“. Ovdje u cijelosti možete pročitati znanstveni rad profesora Jurčevića koji se odnosi na jučerašnje predavanje.
O dokumentarnom filmu
Središnja tema filma „MAGNUM CRIMEN 1945.“ je do danas nesuđena zapovjedna odgovornost za pokolj desetaka tisuća pripadnika Hrvatskih oružanih snaga, žena, djece i staraca na bleiburškom polju i križnim putevima nakon Drugog svjetskog rata 1945. godine.
Zašto se nad ljudima koji su bježali od komunističkog režima nisu poštivala međunarodna ratna prava? Zbog čega su zarobljenici protivno njihovoj volji prepuštani onima od kojih su bježali? Jesu li savezničke snage znale da ih predajom partizanskim jedinicama osuđuju na smrt?
Osim stručnjaka iz povijesnog, crkvenog, vojnog i pravnog područja, te preživjelih svjedoka tragedije, odgovore u filmu daju i časnici britanskih snaga koji su u svibnju i lipnju 1945. bili raspoređeni po velikim stratištima u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji i dobro se sjećaju tih zbivanja.
Na području Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine gdje su provedena određena istraživanja, za sad je evidentirano preko 1.700 masovnih grobišta i stratišta, a tisuće neiskopanih, većinom hrvatskih kostiju, te šutnja o počiniteljima, uzrocima, činima i posljedicama su novi zločin nad njima.