Na svom promotivnom putu, film 'IN ODIUM FIDEI – Iz mržnje prema vjeri' prikazan je u četvrtak 26. ožujka u središtu najbrojnijeg mučeništva Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM, u Širokom Brijegu. Dvoranu Zavoda Svete obitelji ispunili su brojni vjernici, u želji da saznaju kako je ubijeno šezdeset i šest hercegovačkih franjevaca 1945. g. Polovica ubijenih fratara, trideset njih, bila je iz širokobriješke samostanske zajednice, a još četvero njih živjeli su u okolnim župama.
Na svom promotivnom putu, film 'IN ODIUM FIDEI – Iz mržnje prema vjeri' prikazan je u četvrtak 26. ožujka u središtu najbrojnijeg mučeništva Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM, u Širokom Brijegu. Dvoranu Zavoda Svete obitelji ispunili su brojni vjernici, u želji da saznaju kako je ubijeno šezdeset i šest hercegovačkih franjevaca 1945. g. Polovica ubijenih fratara, trideset njih, bila je iz širokobriješke samostanske zajednice, a još četvero njih živjeli su u okolnim župama.
Film je osobito potresno doživjeti 'na mjestu zločina'; među ljudima gdje širokobriješki samostan predstavlja središnje mjesto žrtvoslova Hercegovačke franjevačke provincije. Tijela dvadeset i četiri fratra mučenika pokopana su u širokobriješkoj samostanskoj crkvi. Taj je grob mjesto molitve, uzdizanja Bogu zahvale za uslišanja te prošnje za osobne i potrebe Crkve i naroda. Ove je godine 70. obljetnica od tog strašnog događaja koji je desetljećima zataškavan i nije bio dostojanstveno vrednovan. „Laudato ovim filmom to želi promijeniti. U čišćenju spomen sjećanja skidamo prašinu s povijesnog zaborava! I dok svake godine brojni puk misom zadušnicom slavi 7. veljače kao spomen na ubijene franjevce, podsjećam na bezobzirnu činjenicu kako je u bivšoj državi upravo taj krvavi 7. veljače, kada su franjevci ubijeni, slavljen kao Dan oslobođenja Lištice, kako je Široki bio preimenovan. Filmom želimo otkriti pravu pozadinu tih tzv. osloboditeljskih dana, koji su zla podvala historiografije koju svjedoci i arhiva u filmom demantiraju“ istaknula je u prigodnom obraćanju producentica filma Ksenija Abramović.
Neuništivo Svjetlo na Brijegu!
Ekshumacija tijela širokobrijeških franjevaca počela je 1966. g. kad je otkopano sklonište gdje je pronađeno dvanaest leševa. Svi su bili zapaljeni i ustrijeljeni metkom u glavu. Osim širokobrijeških franjevaca, u borbama za Široki Brijeg između 6. i 10. veljače 1945. g. partizani su likvidirali i osamdeset i dva civila pod krinkom ili pod optužbom da su radili za okupatore. „Široki Brijeg je osobito bio na udaru komunističkih-partizanskih mučitelja, jer je tu djelovala glasovita Franjevačka klasična gimnazija. Tu je bila vrhunska pouka i odgoj hercegovačke, slavonske i dalmatinske djece, u hrvatskom i katoličkom duhu. No, ne da se uništiti grad koji svijetli na Gori! Franjevačka crkva i samostan istinsko su i neuništivo svjetlo u Širokom brijegu. Broj novaka je rastao, potvrđujući još jednom istinu kako je krv mučenika sjeme novih kršćana i duhovnih zvanja“ rekla je Abramović.
Iznimna franjevačka gimnazija za svećenike i seljake
U filmu se spominje i podatak kako je u šk. g. 1938./39. u franjevačkoj gimnaziji predavalo dvadesetak profesora, i svi su bili franjevci. Od toga, čak petnaestorica su imala doktorat. „To je jedinstveni podatak za neku srednju školu ne samo onoga, nego i ovog vremena. Kolika koncentracija učenosti, inteligencije na tom kršu, prikazuje otvorenost Crkve i seljacima, svima, ne samo odabranima za svećeništvo“ ističe sugovornik u filmu.
Naime, uoči Drugog svjetskog rata franjevačka gimnazija imala je oko četiri stotine učenika od kojih su dvije trećine bili djeca seljaka, vanjski učenici koji se nisu spremali za svećenički i redovnički poziv. Franjevačka ideja je bila da se osim njihovih kandidata, u gimnaziji školuju i djeca seljaka kako bi imali ne samo svećeničku, nego i seljačku inteligenciju, dakle, svjetovnu. U to vrijeme u Hercegovini nije postojala ni jedna druga srednja škola u kojoj bi se mogla školovati i djeca seljaka, stoga je doprinos širokobriješke gimnazije izuzetan. „Takvi ljudi su bili poticaj nastajanju ovog filma kojim želimo čuvati trajnu uspomenu i poticati zahvalu za žrtvu koji su dali hrvatski sinovi na njivi narodnoj i njivi Gospodnjoj. Takve sadržaje želimo stvarati i emitirati i na Laudato televiziji, u želji da se pokaže bogata i slavna prošlost hrvatskog naroda i Katoličke Crkve“ poručila je Abramović, potaknuvši prisutne da se učlane u Klub prijatelja LTV-a uplatom mjesečnog priloga. „Bit ćemo vaša veza s domovinom Hrvatskom i pratiti što radite i kako živite u svojim župama“ poručila je Abramović prisutnima.
Kad je bilo najteže, bili smo najjači!
Osim u veljači 1945. g., udarac Širokom Brijegu nanesen je i 1947. g. kad su komunisti zapalili sve preostale knjige u samostanu, uključivši i župne matice. Čak su otukli ploču nad samostanskim ulaznim vratima koja pokazuje kad su fratri stigli na Široki Brijeg. Scenaristica i redateljica filma Nada Prkačin je rekla: „Kad sam počela raditi ovaj film, nisam shvaćala kako je i moj djed prošao Križni put. Kada sam prije par mjeseci došla ovdje, gledala sam vas kroz staklo. No danas kada stojim pred vama, osjećam se kao doma. I zato vam Hvala na sjećanjima! Jer da nije vas i, kako ih vi zovete, vaši pratri, ne bi bilo ni ovog filma".
Riječ dobrodošlice uputio je i Miro Kraljević, gradonačelnik Širokog brijega, čiji je otac i sam sudionik Križnog puta, istaknuvši: „Starijima neće toliko značiti, ali našim mladima izloženima raznim medijima koji suprotno rade i govore, potreban je ovakav sadržaj. Danas se pojednostavljuje situacija. Ovaj narod znao je izabrati put i odgovoriti na najteže izazove. Jer kad nam je bilo najteže, bili smo najjači! I iz ovog filma izvucimo pouke i ne zaboravimo povijest!“.
Na promociji filma bili su i fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva 'Fra Leo Petrović i 65 subraće', fra Tomislav Puljić, gvardijan franjevačkog samostana Uznesenja BDM u Širokom Brijegu i Vinko Topić, predsjednik Gradskog vijeća Širokog Brijega.
Abramović je zahvalila za podršku domaćinima u Zavodu Sv. Obitelji na doprinosu u organizaciji tog događaja. „Hvala od srca, Široki Brijeg! Budite ponosni na svoje velike i sposobne ljude koji su darivali živote vaših predaka i vas samih, te su najljepšom stazom ljubavi i služenja utirali vaše današnje pute“ poručila je Abramović Širokobriježanima na dirljivom susretu vjerničko-domoljubnog zajedništva i zahvalnog spomena naroda i Crkve.