Predstavljen vodič "Zadarski sveti zaštitnici i bogata spomenička baština"

Sv. Stošija, Krševan, Šime, Zoilo, Donat i bl. Jakov Zadranin zaštitnici su Zadra u kojem su vidljivi spomenici od prapovijesti do danas. U njemu su profana i sakralna zdanja svih razdoblja - istaknuo je Peričić.

Autor
Ines Grbić

Namijenjen svakome tko se osnovnim podacima želi informirati o Zadru, kao osobita pogodnost za turiste, vodič je predstavljen u ponedjeljak 25. studenog, u dvorani Sjemeništa 'Zmajević' u Zadru.

Jeste li znali da je prva električna svjetiljka u Hrvatskoj zasvijetlila u Zadru? Bilo je to na Silvestrovo 1894. godine na tadašnjem Gospodskom, današnjem Narodnom trgu. Izvor električne energije bila je istosmjerna termoelektrana u Foši. Moderna električna rasvjeta nakon Zadra pojavila se u Šibeniku, u Dubrovniku 1901., a prva javna električna rasvjeta u Zagrebu zasjala je 1907. U Zadru se za javnu rasvjetu skrbilo još od 1520. godine. To je jedan u nizu vrijednih razloga zašto Zadar treba imati vodič džepnog izdanja koji donosi brojne činjenice jedinstvene u tri tisuće godina postojanom gradu na Jadranu, a na jednom mjestu sabrane su u vodiču „Zadarski sveti zaštitnici i bogata spomenička baština“. Namijenjen svakome tko se osnovnim podacima želi informirati o Zadru, kao osobita pogodnost za turiste, vodič je predstavljen u ponedjeljak 25. studenog, u dvorani Sjemeništa 'Zmajević' u Zadru.

Tekst je priredio crkveni povjesničar mons. dr. Eduard Peričić, a izdanje na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku izdali su Zadarska nadbiskupija i Galerija hrvatske sakralne umjetnosti Laudato. Zadarski nadbiskup Želimir Puljić zahvalio je direktorici Laudata Kseniji Abramović na ljubavi koju njeguje spram Zadra i njegove baštine, izrazivši joj priznanje za promociju grada i filmom o sv. Šimunu.

"To je izvrstan dar za pokloniti nekome", rekao je nadbiskup, potaknuvši ljude da prepoznaju to kao suvenir najbolje promocije svog naroda te je prenio zahvalnu i iznenađujuću reakciju svog njemačkog gosta kojem je darovao film o sv. Šimunu, a koji je bio zadivljen viđenim. Podsjetio je na riječi pape Ivana Pavla II. da narod koji ne poznaje svoju prošlost, nema ni budućnosti.

„Kada me netko od prijatelja iz stranih zemalja pita što da posjeti u Hrvatskoj, uvijek im kažem: posjetite Zadar. Zadar je antički grad, sačuvao je i luku iz tog doba. Iz predivnog srednjeg vijeka datira spektakularna crkva sv. Donata. Tu su velebne romaničke crkve, najdivnije od svih zadarskih čudesa, škrinja sv. Šimuna, remek-djelo starih majstora i dirljivi spomenik vjere u kojoj se čuva neraspadnuto tijelo sv. Šimuna Pravednika. Renesansna vrata, moćne zidine i vrijedna zbirka umjetnina i drevnih darovnica koje su spasile pobožne benediktinke“ istaknula je Abramović, direktorica Laudata.

"Također, Zadar je i spomenik vrhunske moderne arhitekture, dokaz da se i u naše vrijeme može graditi lijepo, ako se poštuje grad u kojem se gradi. Tako je bilo s obnovom Zadra nakon Drugog svjetskog rata", rekla je Abramović poručivši Zadranima: "Toliko toga imate! A sada imate i Vodič kroz te divote!"

Ne zaboravimo gdje živimo!

Uz stručnost, stil mons. Peričića nije samo donošenje suhoparnih podataka - vidi se da on živi za svoj grad i da je sve to ispričano s ljubavlju, istaknuli su mons. Puljić i Abramović.

„Mons. Peričić povezao je povijest s vjerom. Nijedne te crkve, kapelice, kipa, slike ili moćnika ne bi bilo bez velike vjere onih koji su ovdje živjeli prije nas, a mons. Peričić nas je na to plemenito podsjetio“ rekla je Abramović, u zahvalnosti njemu i svima koji surađivali u izdanju.

Na korici knjige je detalj slike akademskog slikara Josipa Botterija Dinija, „U počast Zadru“, koja je darovana generalu Anti Gotovini u Zadru nakon njegove oslobađajuće presude.

„Dajemo vodič našim gostima na čitanje i korist, ali još više i sebi samima, da nikad ne zaboravimo gdje i zašto živimo“ zaključila je Abramović.   

"Sv. Stošija, Krševan, Šime, Zoilo, Donat i bl. Jakov Zadranin zaštitnici su Zadra u kojem su vidljivi spomenici od prapovijesti do danas. U njemu su profana i sakralna zdanja svih razdoblja", istaknuo je Peričić.

Na 90 stranica vodič se sastoji od četiri cjeline: Zadarski sveti zaštitnici, u dijelu 'Bogata spomenička baština' opisano je 20 zdanja: crkve, samostani, svetišta i umjetničke zbirke. U poglavlju 'Značajne kulturne i obrazovne ustanove' opisana je djelatnost devet institucija, poput Sveučilišta u Zadru, najstarijeg i prvog hrvatskog sveučilišta koje su u 14. stoljeću osnovali dominkanci, nekadašnje Centralno-bogoslovno sjemenište ili sadašnji jedinstveni Muzej antičkog stakla. U poglavlju 'Gradska spomenička baština' opisano je devetnaest trgova, palača, perivoja, Hrvatska kazališna kuća, te u svijetu jedinstvene Morske orgulje, Pozdrav suncu i zadarska riva s upečatljivim zalaskom sunca. Uvod Vodiča čini tekst 'Zadar kroz povijest', a završetak 'Ima se čime Zadar dičiti'.

Peričić ističe kako se na zadarskom forumu kao dječak igrao papa Ivan IV. Dalmatinac Zadranin koji je uspostavio prve suradničke odnose s tek pristiglim Hrvatima, a u samostanu sv. Frane svoju prvu redovničku formaciju dobiva kasniji papa Nikola IV, zaslužan za franjevaštvo na hrvatskom području.

Za saznati druge podatke, pročitajte vodič „Zadarski sveti zaštitnici i bogata spomenička baština“ koji je predstavljen u sklopu manifestacije 'Dani Ivana Pavla II.'.

Fotogalerija