Trideset i jedan istaknuti hrvatski slikar i kipar prikazao je motive: Navještenje, Blagovijest, Josipov san, Pohod BDM, Marijin susret s Elizabetom, Na putu u Betlehem, Rođenje Kristovo, Tiha noć, Betlem, Božićna radost anđela, Sjaj Badnje noći, Sveta noć, Anđeo i pastir, Oj, pastiri čudo novo, Poklonstvo pastira, Hodočasnici, Sveta obitelj, Tri mudraca kod Heroda, Poklonstvo kraljeva, Prikazanje u hramu, Bijeg u Egipat, Bogorodica i Krist s krunicom.
Veličajni poliptih posvećen Adventu i Božiću izrastao na biblijskoj poruci! To je adventsko-božićna izložba 'O Božjem dolasku na zemlju' koju su postavili Galerija hrvatske sakralne umjetnosti Laudato i Narodni muzej Zadar u svom prostoru na poluotoku u središtu Zadra, a u prisutnosti umjetnika i mnogih zainteresiranih svečano je otvorena u petak 28. studenog.
Prilika da se vratimo
Trideset i jedan istaknuti hrvatski slikar i kipar prikazao je motive: Navještenje, Blagovijest, Josipov san, Pohod BDM, Marijin susret s Elizabetom, Na putu u Betlehem, Rođenje Kristovo, Tiha noć, Betlem, Božićna radost anđela, Sjaj Badnje noći, Sveta noć, Anđeo i pastir, Oj, pastiri čudo novo, Poklonstvo pastira, Hodočasnici, Sveta obitelj, Tri mudraca kod Heroda, Poklonstvo kraljeva, Prikazanje u hramu, Bijeg u Egipat, Bogorodica i Krist s krunicom. „Ta djela nisu vid likovne površnosti, uobičajene produkcije, nego nose predanje. Ako čovjek ne uđe u bit biblijskog teksta, bolje da se kista ne prihvaća. Ostaje na površini, dekoraciji, onome čega smo u komercijalnom smislu svjedoci u božićno vrijeme, kad se svjetlo svjesno ili nesvjesno zatire“ rekao je prof. Stanko Špoljarić, istaknuvši da je takva izložba prilika da osjetimo, razumijemo, da se vratimo.
Iskra koja postaje vatra
„Božić je stanje u kojem svi negdje čuvamo dječju začudnost, ljepotu koja se nikakvim talozima vremena ne da zatrti. Izložba je prilika za to“ rekao je Špoljarić, istaknuvši da Laudato brani snagu i uvjerljivost sakralne umjetnosti. Taj vid likovnog izraza ima genijalnu tradiciju stilova prošlosti. Upozorio je kako svi govore o Božiću, a preskaču Advent. Božiću težimo, ali Advent je iščekivanje. Ta izložba upućuje Božiću i vremenu nakon njega. Takav je koncept prva ponudila Galerija Laudato, u tematskoj i teološkoj širini, upućenosti i transcendentalnome, u izložbi koja nosi elemente činjeničnosti i duhovnost. „Ti su umjetnici moralne vertikale jer svojom osobnošću i umjetničkim opusom znače i traju u vremenu turbulencije, pokazuju da je umjetnost ono što brani ljepotu. Umjetnici su dali svoju iskru koja postaje vatra. Ta moćna djela imaju spoj emotivnosti, religijskoga i potresnoga, drame, koja se uvlači u uprizorenje i otvaranje meditaciji. Kad se predaju takvim temama, to nije slikanje nego i molitva. To je više od umjetničkog čina - dar prenijet iz njihove umjetničke vlastitosti“ rekao je Špoljarić, istaknuvši autentični izraz i prepoznatljivi rukopis svakog autora. Pohvalio je njihov zanos zbog takve osmišljenosti izložbe, rekavši da je velika tema Božića umjetnicima inspiracija kojoj osobito rado pristupaju, noseći ozračje radosti, nade i ljepote. Umjetnici trebaju prepoznati mnoge snažne teološko duboke prizore i u njih unijeti svoju vjeru i umjetničku vlastitost. Raznih su generacija i različitih poetika, od realizma do ekspresionističke otvorenosti, različitih tehnika: kolaž, akrilik na platnu, terakota, ulje na platnu, mozaik, obojani gips, kaširani gips, akvarel, lijevani kamen, digitalna grafika, bronca, kombinirana tehnika na papiru, skulptura drvo.
Istaknuti ljepotu hoda
„Svi smo suočeni kako se vrijeme priprave za Božić, Došašće, ispunja sadržajima koji bi trebali biti očitovani za Božić i u vremenu nakon njega. Kao da društvo pred nas odmah stavlja rezultat, cilj, a uskraćuje nam ljepotu putovanja, izgradnju od hoda. Božić je cilj, a Došašće je hod. Naša je želja ovom izložbom poticati jedno i drugo. Radost zbog rođenja našeg Spasitelja, ali i duh iščekivanja Kristova rođenja, priprave naše nutrine za taj najveći rođendan svijeta“ rekla je Abramović, poželjevši da djela u svakome potaknu ono što Došašće i Božić u ljudima bude: izraženiji osjećaj za pomoći drugome, vedrije raspoloženje, veća snaga za budnost i bdjenje, što pokazuju i mise zornice, toplina i zajedništvo kada ljudi kao u nikojem drugom razdoblju u godini postaju jedni drugima bliski, pomirljivi, složni, uslužni. „Pokazujemo kakvo je nadahnuće vrhunskih hrvatskih umjetnika o temi Boga koji je postao čovjekom. Ta nježnost koja se u malenom, ali božanskom djetetu otvorila svim vjernicima i znatiželjnicima, dvije tisuće godina privlači ljude dobre volje i želi nam reći: Ne bojte se, Ja sam Emanuel, Bog s vama! To prikazuju ove slike. Potiču da se božićnom otajstvu otvorimo“ rekla je Abramović.
Prepoznati poruke
„Vjera i umjetnost su povezane i isprepletene. Bez talenta koji daje Bog nema ni umjetnosti. Umjetnici slaveći talent, Bogu zahvaljuju na njemu. Stvaraju znanjem, ali i osjećajem, inspiracijom. Nema stvaranja bez duha“ rekao je zadarski župan Stipe Zrilić, istaknuvši kako bez obzira na materijalna bogatstva u svijetu, čovjek nije našao zadovoljstvo i mir. „U vrijeme došašća trebali bismo očekivati darove duha. Nažalost, nije tako. Očekuju se materijalni darovi. Bez obzira na materijalna bogatstva u svijetu, čovjek nije našao zadovoljstvo i mir. Neka izložba potakne na promišljanje o vjeri, miru, sebi, drugima, kuda ide čovjek, što radi čovječanstvo i zašto nam nije dobro kad nam je Bog dao da bude dobro“ potaknuo je župan Zrilić. Kustos izložbe je Hrvoje Perica. Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja Zadar, poželjela je da posjetitelji primjete dašak vjere unesene u izradu djela, prepuste se umjetničkoj poruci koju svako djelo prenosi i u njoj se prepoznaju.
Zgrabiti svijet duha
Sveto Pismo je ikonografski atlas, podsjetio je na misao Chagala nadbiskup Želimir Puljić, istaknuvši da su za tim atlasom posezali kulturnjaci i umjetnici. Taj sadržaj razbuktao je maštu slikara, pjesnika, glazbenika, kazališnih i filmskih umjetnika. „Od rođenja do Golgote i uskrsnuća bezbroj puta biblijska riječ je postala slikom, glazbom i poezijom, prozivajući otajstvo utjelovljenja Boga koji je sišao među nas. Crkva treba umjetnost i umjetnike. I umjetnici zahvaljuju kad naiđu na razumijevanje Crkve. Crkva treba umjetnost kako bi uspješnije prenosila poruku koju joj je Krist povjerio te učinila shvatljivim očaravajući svijet duha i nevidljivog Boga. Umjetnost ima tu sposobnost, kako je rekao Ivan Pavao II., zgrabiti svijet duha i pretočiti ga u boje, oblike, zvukove, koji pomažu intuiciji gledatelja i slušatelja, a da pritom ne liši poruku njene transcendentalne vrijednosti i otajstvenog sjaja“ poručio je mons. Puljić. Podsjetio je kako je u Starom Zavjetu bila zabrana Boga vizualno predstavljati, jer Bog nadilazi sve materijalne prikaze. „Ja sam onaj koji jesam, predstavio se Jahve Mojsiju na Sinaju. Vrijeme došašća prikazuje iščekivanje, Božić je ostvarenje te punine vremena. Otkad je došla punina vremena, a Bog postao čovjekom u Isusu Kristu, ta je činjenica dala ohrabrenje i izazov kršćanima na razini umjetničkog stvaranja. Tako je nastao procvat ljepote koji je iz otajstva ljepote crpio životni sok“ zaključio je mons. Puljić, čestitavši Abramović što je promotor kršćanske kulture. Poželio je da svatko osjeti titraj umjetničkog i stvaralačkog duha koji uzdiže čovjeka prema tvorcu svega vidljivog i nevidljivog.
Događaj je upriličen u sklopu Krševanovih dana kršćanske kulture u organizaciji Zadarske nadbiskupije. Pjesme Zlatnih krila i Naš Bog je velik izveo je Zbor mladih Belafuža.
Iz drugih medija:
IKA
